Zamislite da otvarate naizgled običnu e-poštu, a već u sljedećem trenutku vaš je bankovni račun prazan. Ili pregledavate web kada vam se zaslon zaključa i pojavi se poruka o otkupnini. Ove scene nisu znanstvenofantastični filmovi, već stvarni primjeri kibernetičkih napada. U ovom dobu interneta svega, internet nije samo praktičan most, već i lovište za hakere. Od osobne privatnosti do korporativnih tajni i nacionalne sigurnosti, kibernetički napadi su posvuda, a njihova lukava i destruktivna moć je jeziva. Koji nam napadi prijete? Kako funkcioniraju i što treba učiniti u vezi s tim? Pogledajmo osam najčešćih kibernetičkih napada, vodeći vas u svijet koji vam je i poznat i nepoznat.
Zlonamjerni softver
1. Što je zlonamjerni softver? Zlonamjerni softver je zlonamjerni program osmišljen za oštećenje, krađu ili kontrolu korisničkog sustava. Uvlači se u korisničke uređaje naizgled bezopasnim putovima kao što su privitci e-pošte, prikrivena ažuriranja softvera ili ilegalna preuzimanja s web stranica. Nakon pokretanja, zlonamjerni softver može ukrasti osjetljive informacije, šifrirati podatke, izbrisati datoteke ili čak pretvoriti uređaj u napadačevu "lutku".
2. Uobičajene vrste zlonamjernog softvera
Virus:Pričvršćen na legitimne programe, nakon pokretanja, samorepliciranje, zaraza drugih datoteka, što rezultira smanjenjem performansi sustava ili gubitkom podataka.
Crv:Može se širiti samostalno bez programa domaćina. Uobičajeno je da se samostalno širi putem mrežnih ranjivosti i troši mrežne resurse. Trojanac: Maskiranje u legitimni softver kako bi se korisnike navelo na instaliranje stražnjih vrata koja mogu daljinski upravljati uređajima ili krasti podatke.
Špijunski softver:Tajno praćenje ponašanja korisnika, snimanje pritisaka tipki ili povijesti pregledavanja, često se koristi za krađu lozinki i podataka o bankovnim računima.
Ransomware:Zaključavanje uređaja ili šifriranih podataka radi otkupnine radi otključavanja posebno je rašireno posljednjih godina.
3. Širenje i šteta Zlonamjerni softver obično se širi putem fizičkih medija kao što su phishing e-poruke, zlonamjerno oglašavanje ili USB ključevi. Šteta može uključivati curenje podataka, kvar sustava, financijski gubitak, pa čak i gubitak ugleda tvrtke. Na primjer, zlonamjerni softver Emotet iz 2020. postao je noćna mora za sigurnost poduzeća zarazivši milijune uređaja diljem svijeta putem prikrivenih Office dokumenata.
4. Strategije prevencije
• Instalirajte i redovito ažurirajte antivirusni softver kako biste skenirali sumnjive datoteke.
• Izbjegavajte klikanje na nepoznate poveznice ili preuzimanje softvera iz nepoznatih izvora.
• Redovito izrađujte sigurnosne kopije važnih podataka kako biste spriječili nepovratne gubitke uzrokovane ransomwareom.
• Omogućite vatrozidove kako biste ograničili neovlašteni pristup mreži.
Ransomware
1. Kako funkcionira Ransomware Ransomware je posebna vrsta zlonamjernog softvera koji posebno zaključava korisnikov uređaj ili šifrira kritične podatke (npr. dokumente, baze podataka, izvorni kod) tako da žrtva ne može pristupiti njima. Napadači obično zahtijevaju plaćanje u teško praćenim kriptovalutama poput bitcoina i prijete trajnim uništenjem podataka ako se plaćanje ne izvrši.
2. Tipični slučajevi
Napad na Colonial Pipeline 2021. godine šokirao je svijet. DarkSide ransomware šifrirao je kontrolni sustav glavnog naftovoda na istočnoj obali Sjedinjenih Država, uzrokujući prekid opskrbe gorivom i traženje otkupnine od 4,4 milijuna dolara od strane napadača. Ovaj incident otkrio je ranjivost kritične infrastrukture na ransomware.
3. Zašto je ransomware toliko smrtonosan?
Visoka prikrivenost: Ransomware se često širi putem društvenog inženjeringa (npr. maskiranjem u legitimne e-poruke), što korisnicima otežava njegovo otkrivanje.
Brzo širenje: Iskorištavanjem mrežnih ranjivosti, ransomware može brzo zaraziti više uređaja unutar poduzeća.
Težak oporavak: Bez valjane sigurnosne kopije, plaćanje otkupnine može biti jedina opcija, ali možda neće biti moguće oporaviti podatke nakon plaćanja otkupnine.
4. Obrambene mjere
• Redovito izrađujte sigurnosne kopije podataka izvan mreže kako biste osigurali brzu obnovu ključnih podataka.
• Sustav za detekciju i odgovor na krajnje točke (EDR) implementiran je za praćenje abnormalnog ponašanja u stvarnom vremenu.
• Osposobite zaposlenike za prepoznavanje phishing e-poruka kako ne bi postale vektori napada.
• Pravovremeno ispravite ranjivosti sustava i softvera kako biste smanjili rizik od upada.
Krađa identiteta
1. Priroda phishinga
Phishing je vrsta napada socijalnim inženjeringom u kojem napadač, predstavljajući se kao pouzdani entitet (kao što je banka, platforma za e-trgovinu ili kolega), potiče žrtvu da otkrije osjetljive podatke (kao što su lozinke, brojevi kreditnih kartica) ili klikne na zlonamjernu poveznicu putem e-pošte, tekstualne poruke ili instant poruke.
2. Uobičajeni oblici
• Krađa identiteta putem e-pošte: Lažne službene e-poruke kako bi se korisnici namamili da se prijave na lažne web-lokacije i unesu svoje vjerodajnice.
Spear Phishing: Prilagođeni napad usmjeren na određenu osobu ili skupinu s većom stopom uspjeha.
• Smishing: Slanje lažnih obavijesti putem tekstualnih poruka kako bi se korisnike namamilo da kliknu na zlonamjerne poveznice.
• Vishing: pretvaranje da je autoritet preko telefona radi dobivanja osjetljivih informacija.
3. Opasnosti i učinci
Phishing napadi su jeftini i jednostavni za provedbu, ali mogu uzrokovati ogromne gubitke. U 2022. godini globalni financijski gubici zbog phishing napada iznosili su milijarde dolara, uključujući ukradene osobne račune, povrede korporativnih podataka i još mnogo toga.
4. Strategije suočavanja
• Dvaput provjerite adresu pošiljatelja ima li tipografskih pogrešaka ili neobičnih naziva domena.
• Omogućite višefaktorsku autentifikaciju (MFA) kako biste smanjili rizik čak i ako su lozinke kompromitirane.
• Koristite alate protiv phishinga kako biste filtrirali zlonamjerne e-poruke i poveznice.
• Redovito provodite sigurnosne obuke kako biste poboljšali budnost osoblja.
Napredna trajna prijetnja (APT)
1. Definicija APT-a
Napredna perzistentna prijetnja (APT) je složen, dugotrajan kibernetički napad, koji obično provode hakerske skupine ili kriminalne bande na državnoj razini. APT napad ima jasnu metu i visok stupanj prilagodbe. Napadači se infiltriraju kroz više faza i vrebaju dugo vremena kako bi ukrali povjerljive podatke ili oštetili sustav.
2. Tijek napada
Početni upad:Ulazak putem phishing e-poruka, iskorištavanja ili napada na lanac opskrbe.
Utvrdite uporište:Umetnite stražnja vrata kako biste održali dugoročni pristup.
Bočno kretanje:širiti se unutar ciljne mreže kako bi se dobio veći autoritet.
Krađa podataka:Izdvajanje osjetljivih informacija poput intelektualnog vlasništva ili strateških dokumenata.
Pokrij trag:Izbrišite zapisnik kako biste sakrili napad.
3. Tipični slučajevi
Napad SolarWinds 2020. bio je klasični APT incident u kojem su hakeri umetnuli zlonamjerni kod putem napada na lanac opskrbe, utjecavši na tisuće tvrtki i vladinih agencija diljem svijeta te kradući velike količine osjetljivih podataka.
4. Obrambeni bodovi
• Implementirajte sustav za detekciju upada (IDS) za praćenje abnormalnog mrežnog prometa.
• Provesti načelo najmanjih privilegija kako bi se ograničilo lateralno kretanje napadača.
• Redovito provodite sigurnosne revizije kako biste otkrili potencijalne stražnje ulaze.
• Surađujte s platformama za obavještajne podatke o prijetnjama kako biste uhvatili najnovije trendove napada.
Napad čovjeka u sredini (MITM)
1. Kako funkcioniraju napadi tipa "čovjek u sredini"?
Napad tipa "čovjek u sredini" (MITM) je kada napadač ubacuje, presreće i manipulira prijenosom podataka između dvije strane u komunikaciji bez njihovog znanja. Napadač može ukrasti osjetljive informacije, manipulirati podacima ili se lažno predstavljati kao neka druga strana radi prijevare.
2. Uobičajeni oblici
• Lažno Wi-Fi povezivanje: Napadači stvaraju lažne Wi-Fi pristupne točke kako bi naveli korisnike na povezivanje radi krađe podataka.
DNS spoofing: manipuliranje DNS upitima kako bi se korisnici usmjerili na zlonamjerne web stranice.
• Otmica SSL-a: Krivotvorenje SSL certifikata za presretanje šifriranog prometa.
• Otmica e-pošte: Presretanje i mijenjanje sadržaja e-pošte.
3. Opasnosti
MITM napadi predstavljaju značajnu prijetnju sustavima online bankarstva, e-trgovine i rada na daljinu, što može dovesti do krađe računa, manipuliranih transakcija ili otkrivanja osjetljivih komunikacija.
4. Preventivne mjere
• Koristite HTTPS web-stranice kako biste osigurali šifriranje komunikacije.
• Izbjegavajte spajanje na javni Wi-Fi ili korištenje VPN-ova za šifriranje prometa.
• Omogućite sigurnu uslugu DNS razrješenja kao što je DNSSEC.
• Provjerite valjanost SSL certifikata i budite oprezni s upozorenjima o iznimkama.
SQL injekcija
1. Mehanizam SQL injekcije
SQL injekcija je napad injekcijom koda u kojem napadač ubacuje zlonamjerne SQL naredbe u polja za unos web aplikacije (npr. okvir za prijavu, traku za pretraživanje) kako bi prevario bazu podataka da izvrši ilegalne naredbe, čime krade, mijenja ili briše podatke.
2. Princip napada
Razmotrite sljedeći SQL upit za obrazac za prijavu:
Napadač ulazi:
Upit postaje:
Ovo zaobilazi autentifikaciju i omogućuje napadaču prijavu.
3. Opasnosti
SQL injekcija može dovesti do curenja sadržaja baze podataka, krađe korisničkih vjerodajnica ili čak preuzimanja cijelih sustava. Kršenje podataka Equifaxa 2017. godine bilo je povezano s ranjivošću SQL injekcije koja je utjecala na osobne podatke 147 milijuna korisnika.
4. Obrana
• Koristite parametrizirane upite ili prethodno kompilirane naredbe kako biste izbjegli izravno spajanje korisničkog unosa.
• Implementirajte validaciju unosa i filtriranje kako biste odbacili anomalne znakove.
• Ograničite dopuštenja baze podataka kako biste spriječili napadače u izvođenju opasnih radnji.
• Redovito skenirajte web aplikacije u potrazi za ranjivostima i ispravljajte sigurnosne rizike.
DDoS napadi
1. Priroda DDoS napada
Distribuirani napad uskraćivanjem usluge (DDoS) šalje masovne zahtjeve ciljnom poslužitelju kontrolirajući veliki broj botova, što iscrpljuje njegovu propusnost, resurse sesije ili računalnu snagu te onemogućuje običnim korisnicima pristup usluzi.
2. Uobičajene vrste
• Napad na promet: slanje velikog broja paketa i blokiranje propusnosti mreže.
• Napadi na protokol: Iskorištavanje ranjivosti TCP/IP protokola za iscrpljivanje resursa poslužiteljske sesije.
• Napadi na aplikacijskoj razini: Paraliziraju web poslužitelje oponašanjem legitimnih korisničkih zahtjeva.
3. Tipični slučajevi
Dyn DDoS napad 2016. godine koristio je Mirai botnet za rušenje nekoliko glavnih web stranica, uključujući Twitter i Netflix, ističući sigurnosne rizike IoT uređaja.
4. Strategije suočavanja
• Implementirajte usluge DDoS zaštite za filtriranje zlonamjernog prometa.
• Koristite mrežu za isporuku sadržaja (CDN) za distribuciju prometa.
• Konfigurirajte uravnoteživače opterećenja kako biste povećali kapacitet obrade poslužitelja.
• Pratite mrežni promet kako biste pravovremeno otkrili i reagirali na anomalije.
Prijetnje iznutra
1. Definicija insajderske prijetnje
Prijetnje iznutra dolaze od ovlaštenih korisnika (npr. zaposlenika, izvođača radova) unutar organizacije koji mogu zloupotrijebiti svoje privilegije zbog zlonamjernih, nemarnih ili manipuliranih od strane vanjskih napadača, što rezultira curenjem podataka ili oštećenjem sustava.
2. Vrsta prijetnje
• Zlonamjerni insajderi: Namjerna krađa podataka ili ugrožavanje sustava radi profita.
• Nepažljivi zaposlenici: Zbog nedostatka sigurnosne svijesti, nepravilno rukovanje dovodi do izloženosti ranjivostima.
• Oteti računi: Napadači kontroliraju interne račune putem phishinga ili krađe vjerodajnica.
3. Opasnosti
Prijetnje iznutra teško je otkriti i mogu zaobići tradicionalne vatrozidove i sustave za otkrivanje upada. Godine 2021. poznata tehnološka tvrtka izgubila je stotine milijuna dolara zbog curenja izvornog koda od strane internog zaposlenika.
4. Čvrste obrambene mjere
• Implementirajte arhitekturu nultog povjerenja i provjerite sve zahtjeve za pristup.
• Pratite ponašanje korisnika kako biste otkrili abnormalne operacije.
• Redovito provoditi sigurnosne obuke kako bi se povećala svijest osoblja.
• Ograničite pristup osjetljivim podacima kako biste smanjili rizik od curenja.
Vrijeme objave: 26. svibnja 2025.
